Vijesti

Pitanje otvaranja željezničkog tržišta i pristupanja BiH Transportnoj zajednici zahtjeva analizu, ali ako bi se naprasno otvorilo tržište to bi dovelo u nezavidan položaj željezničke kompanije i može rezultirati otpuštanjem ljudi i štrajkovima.

Rekao je ovo danas na konferenciji za novinare u Banjoj Luci Enis Džafić, generalni direktor i predsjednik Uprave Željeznica FBiH.

„Svjetska banka je ukazala da je neophodno izvršiti prethodno restrukturiranje željezničkih kompanija, ojačati operatera kako bi se uspio suprostaviti konkurenciji koja će neminovno doći, a ništa značajnije neće vršiti niti poboljšati usluge prijevoza u odnosu na one koje mi sada pružamo jer kvalitet usluge najviše zavisi od kvaliteta željezničke infrastrukture i propusne moći pruga“, rekao je Džafić.

Podsjetio je da je tržište u BiH oko 140 miliona, a BiH neće ući u EU za sedam do osam godina, pa to iznosi prihod oko 1,3 milijarde KM.

„Smatramo da svako prijevremeno otvaranje tržišta zahtjeva minimum 400 miliona grant sredstava iz Europske unije koje je neophodno uložiti u željezničku infrastrukturu“, rekao je on.

Podsjetio je da Slovenija i Hrvatska nisu otvorile tržište prije ulaska u EU, a u značajnoj mjeri iskoristile su evropske fondove kao grant sredstva.

„Ako bi se otvorilo tržište, da je željeznički operater spreman za jednu takvu vrstu utakmice, ali željeznička infrastruktura ne bi mogla izdržati više od dva mjeseca funkcioniranja na tom nivou. Više od 50 posto budžeta željezničke infrastrukture finansira se iz željezničkog operatera, a taj iznos bio bi znatno manji koliko bi se otvorilo tržište. Ne bi se mogla održati infrastruktura ukoliko vlade ne bi osigurala dodatna sredstva iz budžeta“, kazao je Džafić.

Dragan Savanović, v .d. generalnog direktora i predsjednika Uprave Željeznica RS-a, smatra da je Transportna zajednica političko pitanje koje će rješavati nadležni.

„Treba javnost da zna da su Željeznice FBiH i RS-a značajne za razvoj privrede“, rekao je Savanović.

Objasnio je da Željeznice FBiH prevezu blizu devet miliona tona robe, a Željeznice RS-a oko pet miliona tona robe, a da taj transportni kolač u finasijskom smislu iznosi oko 140 do 150 miliona KM.

„Nekome je za oko zapelo to tržište. Svakako će neko ko ima modernija vozna sredstva, efikasnije lokomotive i vozni park uopće, iskoristiti da to uzme sebi, a zauzvrat od obećanih 250 miliona evra kreditnih sredstava koje nude za potpisivanje Transportne zajednice nema ni jednog željezničkog projekta“, kazao je Savanović.

Izvor: Radiosarajevo.ba
Foto: zfbh.ba (Željeznice FBiH)

Reformske teme

Blog

Vijesti