Vijesti

Druga tranša kredita Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) za BiH prolongirana je do daljnjeg jer bh. vlasti nisu ispunile tražene uslove, potvrdio je za Radio Slobodna Evropa Francisco Parodi, rezidentni predstavnik Međunarodnog monetarnog fonda u Bosni i Hercegovini.

Od 11 postavljenih uslova za dobijanje kredita u iznosu od 553,3 miliona eura, do sada je ispunjeno šest. Kreditni odbor neće zasjedati dok se ne ispune preostali uslovi.

"Prolongiraćemo isplatu druge tranše od oko 76 miliona eura, dok vlasti ne ispune sve ono što smo dogovorili u novembru", poručuje rezidentni predstavnik MMF-a u BiH Francisko Parodi.

Vlasti u BiH su se obavezale da će ispuniti 11 preporuka MMF-a koje bi trebale doprinijeti finansijskoj stabilnosti BiH, podsjeća Parodi. Neke od tih preporuka, poput usvajanja budžeta za ovu godinu do kraja prethodne, te izmjene Zakona o porezu na dobit, su ispunjene. Neke, poput usvajanja seta zakona iz oblasti bankarstva ispunjene su djelimično - usvojila ih je Skupština Republike Srpske, a Parlament Federacije BiH nije.

Dakle, ostalo je još mnogo posla neurađenog, kaže Parodi i dodaje:

"Parlament BiH treba da odobri povećanje akciza na naftne proizvode, uključujući tečni naftni gas i biogorivo za 15 feninga po litru, ali za to je potreban dogovor entitetskih vlada prije nego što to pitanje ponovo dođe u državni parlament".

"Takođe", kaže Parodi, "od vlasti u Federaciji BiH očekuje se da potpišu ugovore sa međunarodnim savjetnicima za sprovođenje operativne i finansijske dubinske analize za BH Telecom i HT Mostar, s ciljem njihove rekonstrukcije ili prodaje akcija".

"I, naravno, da Parlament Federacije BiH usvoji novi Zakon o bankama i izmjene i dopune Zakona o Agenciji za bankarstvo, te da državni parlament usvoji amandmane na Zakon o osiguranju depozita", navodi Parodi.

Neslaganje entiteta

Prema njegovim riječima, vlasti su se obavezale na primjenu kredibilnog seta mjera koje ne samo da će rezultirati odobravanjem druge tranše kredita, već će biti i od koristi za BiH i pomoći povećanju privrednog rasta i stvaranju radnih mjesta.

No, Parlament BiH već je odbacio mogućnost povećanja akciza na gorivo, jer nije bilo političkog konsenzusa oko ovog pitanja.

Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Mirko Šarović objasnio je zbog čega je prijedlog odbijen:

"Pitanje akciza zapalo je u ćorsokak ponajviše zbog neslaganja entiteta oko raspodjele ovih sredstava naplaćenih od akciza."

Poslanik Šefik Džaferović iz vladajuće Stranke demokratske akcije (SDA) kaže da bez političkog dogovora nema smisla ponovno stavljanje ovog pitanja na dnevni red parlamenta.

"Mislim da se treba vratiti razgovorima u okviru vladajuće koalicije na nivou BiH, razgovorima sa entitetskim vladama i u kratkom periodu reagirati i dobiti rješenje koje će biti prihvatljivo za sve", optimističan je Džaferović.

Parodi podsjeća i da je jedna od preporuka MMF-a smanjenje broja zaposlenih u javnom sektoru, navodeći da BiH ima najveća izdvajanja za plate javnog sektora u regionu, te da javna potrošnja u zemlji iznosi približno 45 posto bruto domaćeg proizvoda. Ni oko ovog pitanja ne postoji politički konsenzus. 

S druge strane, male su šanse i za skoro usvajanje seta zakonskih akata iz oblasti bankarstva u Federalnom parlamentu u kojem već mjesecima ne funkcioniše vladajuća koalicija, zbog čega su opozicione stranke zatražile ostavku federalnog premijera Fadila Novalića.

Za kraj treba podsjetiti da je u entitetskim budžetima (čije je usvajanje jedan od rijetkih ispunjenih uslova) već planiran novac od MMF-a, kao i prihodi od povećanja akciza, iako dogovor o tome nije ni na pomolu.

Ekonomisti upozoravaju da će vlade, ukoliko ne dobiju novac od MMF-a, opet posegnuti za zaduživanjem kod komercijalnih banaka, kod kojih su već zadužene više od milijardu eura, i to po znatno nepovoljnijim uslovima - kako bi zakrpili budžetske rupe i kupili socijalni mir, barem do narednih izbora.

Izvor: Radio Slobodna Evropa

Reformske teme

Blog

Vijesti