Odgovorna agenda

IT sektor u BiH se u poslednjih nekoliko godina rapidno razvija i postaje sve važnija karika u realnom sektoru. Donosimo vam još jednu uspješnu priču iz ovog sektora, kroz razgovor sa Edinom Saračevićem koji je osnovao nekoliko inovativnih prostora i platformi: HUB387 (tehnološki park), NEST71 (zajednički radni prostor), ACADEMY387 (otvorenu platformu za znanje), BalkanVibe (platformu za regionalni turizam) i Bookvar.co (online edukativnu platformu).

Odgovorna agenda: Na kakve ste prepreke nailazili prilikom pokretanja biznisa u BiH (komplikovane procedure registracije, dobijanja dozvola, gubljenje vremena)? Kako ste ih prevazišli?

Edin Saračević: Sistemski problemi su evidentni ali ponekad mi se čini i da se traže izgovori za neuspjeh. Iz našeg iskustva u procesu osnivanja HUB387, NEST71 i ACADEMY387, mogu reći da su sva tri koncepta bila poprilično nova za domaću administraciju tako da smo morali biti veoma kreativni prilikom registracije tih kompanija. Nijedan od pomenutih nisu tipične djelatnosti koje možete jednostavno objasniti u razgovoru sa birokratijom. Sistemski posmatrano, postoji jako puno stvari koje se mogu unaprijeditii i ubrzati, ali to po meni nije presudan razlog što nemamo više poduzetnika i uspjeha u privatnom sektoru. Svaki početak, u bilo kom sektoru, i gdje god da se nalazite, podrazumijeva puno problema i poteškoća koje morati otkloniti. Tako da taj početni napor ne smije biti razlog za odustajanje bilo kome ko je zaljubljen u ideju koju želi da ostvari. Prednost IT industrije je u tome što je početna investicija minimalna, treba vam kompjuter, stolica, internet i ono najbitnije, znanje. Čarobna kombinacija u kojoj vi možete da postanete individua koja nudi svoje servise na globalnom nivou. Moj san je upravo da BiH postane brendirana destinacija za visoke kvalitetne konsultantske usluge u IT tehnologijama. Sve je to moguće uraditi, ali je potrebno sistemski pristupiti kreiranju visokokvalitetnog kadra koji će onda kroz svoje servise preporoditi i modernizovati i ostale industrije u BiH.

Odgovorna agenda: Vijeće ministara je nedavno usvojilo prijedlog za uspostavljanje Ureda za nadzor i akreditaciju ovjerilaca koji je propisan Zakonom o elektronskom potpisu još 2006. godine. Ovo znači da se otvara put elektronskoj upravi, tj. sve većem broju elektronskih usluga za buduće poduzetnike. Kako ovo komentarišete i da li mislite da će se ovime smanjiti prostor za koruptivne prakse u administraciji, te samim tim motivisati poduzetnici?

Edin Saračević: Uvođenje elektronskog potpisa nije čarobna stvar, i neće riješiti sve probleme, ali je svakako prvi korak u pravom smjeru. ePoslovanje znači efikasnije i transparentnije poslovanje, i uvođenjem takve vrste efikasnosti u postojeći sistem vi anulirate puno uposlenih koji godinama žive upravo od neefikasnosti koju je kreirao postojeći sistem. Ako znamo da je država najveći poslodavac, jasno je da sa uvođenjem ePoslovanja istovremeno treba početi raditi na progresivnim programima koji bi pomogli da se postojeći kadar prekvalifikuje i uposli u drugim prosperitetnijim sektorima. U okvirima ovih programa moraju postojati detaljni planovi sa strategijama, brojkama, vertikalama i segmentima koji se ciljaju. Onda kada se započne sa smanjivanjem broja zaposlenih u javnoj upravi, a paralelno sa programskim poticajima započnu osnaživati ostali sektori, stvari će se početi dovoditi u balans.

Interesantno je da ovo nije samo pitanje u BiH, slični problemi postoje u bilo kojoj modernoj ekonomiji. Uskoro ćemo imati automobile koji sami voze, i tako dovesti u pitanje kompletnu kategoriju zaposlenih koji su vozači, taksisti i sl. Pitanje je: šta uraditi sa uposlenim u industrijama koje odumiru? Promjene se dešavaju jako brzo, i niko neće biti pošteđen, tako da ne smijemo zatvoriti oči već naprotiv početi razmišljati o odgovorima na te probleme koji nas čekaju u bliskoj budućnosti.

Odgovorna agenda: Smatrate li da je kapital dostupan građanima za realiziranje poslovnih ideja u BiH? Jesu li vlasti uradile dovoljno na ovom polju? Smatrate li da su banke kroz finansijsko tržište odigrale značajnu ulogu u privrednom razvoju i postoje li drugi načini dolaska do početnog kapitala za poslovanje?

Edin Saračević: Ovdje je nedovoljno razvijen sistem investiranja u bilo koji poduzetnički sektor, pa je jako teško početi nešto od nule, ako već nemate etablirani biznis. Postoje određeni programi, ali su nedovoljni i simbolični. Mislim da bi država trebala preuzeti ulogu u kreiranju ozbiljnog investiciono-poduzetničkog fonda preko kojeg bi se našla sinergija između kompanija koje već postoje i treba im iskorak ka novim tržištima, proizvodima, marketingu, i na drugoj strani, mlade tj. startup energije koja puno bolje razumije nove trendove i digitalne priče. Na ovaj način i jedni i drugi mogu dobiti ono što im treba. Banke su takođe ekstra konzervativne, a investicioni (venture) kapitalizam ne postoji ni u kakvoj formi. Takođe, bez obzira na pozitivne primjere koji su se desili ovdje u HUBu, moram naglasiti da se i naša omladina mora malo više aktivirati jer je trenutno prilično inertna.

Odgovorna agenda: Koliko trenutno IT kompanija koristi HUB387 i NEST71, i kakve resurse i benefite mogu očekivati od dijeljenja radnog prostora? Kako ocjenjujete poduzetnički potencijal u BiH kroz prizmu vašeg iskustva sa mladim kompanijama?

Edin Saračević: Sve što radimo je naš pokušaj da promovišemo IT kao industriju – priključak za BIH u modernu svjetsku ekonomiju. HUB387 trenutno okuplja preko 20 različitih kompanija, od Mistrala i Authority Partners, koje su već etablirane i imaju stotine zaposlenih pa do kompanija koje tek počinju sa 2-3 zaposlena. HUB387 je komuna IT kompanija koje svojom dnevnom interakcijom i komunikacijom kreiraju prostor pozitivne energije. Jedan od glavnih benefita ovog prostora je to što obezbjeđuje dnevnu interakciju i druženje, a pored toga organizujemo zajednička predavanja, meetup-ove, edukacijske kurseve, i slično. Unutar HUB387 je i NEST71 kao prvi coworking prostor u Sarajevu, napravljen sa svrhom da privučemo male kompanije i individualce koji nemaju potrebu za većim kancelarijskim prostorom. Na taj način ostatak profesionalne komune i freelancer-i mogu za malo novca da dobiju sve neophodne uslove (sale, internet) i da postanu dio komune uz ostatak kompanija koje ovdje rade. Na ovaj način stvaramo kritičnu masu, jer ako imate 300 inžinjera na jednom mjestu, takva kreativna energija počinje da stvara čuda. Ako govorimo o brojkama, onda treba reći da su u NEST71 za manje od 24 mjeseca tri kompanije došle do 20tak zaposlenih a započele su sa jednom ili par osoba. Primjer su kompanije KLIKA, Ministry of Programming, DASH. Važno nam je i da ovaj prostor izgleda kao moderan tehnološki park, tako da prilikom posjeta iz osnovnih škola i drugih obrazovnih ustanova, dječaci i djevojčice požele u budućnosti da rade u ovom sektoru i u sličnim prostorima.

Odgovorna agenda: Pokrenuli ste i ACADEMY387, otvorenu edukacijsku onlajn platformu na kojoj se mogu pronaći kursevi i radionice na teme IT, učenja jezika i ostalih vještina. Kako ocjenjujete interesovanje za ovakav vid dodatne edukacije u BiH?

Edin Saračević: ACADEMY387 je otvorena platforma za prenos znanja sa fokusom na predavače koji dolaze iz privatnog sektora. To je naš odgovor na jednu ogromnu potrebu za novim znanjima koja nije adresirana kroz trenutni obrazovni sistem. Zamišljena je tako da se cijene kurseva maksimalno prilagode bosanskom tržištu, ali i da profesori-instruktori koji drže kurseve imaju direktan benefit. Tokom zadnje dvije i po godine održano je preko 130 različitih kurseva na Akademiji, sa preko 1300 studenata, od kojih su mnogi ili napredovali u poslu kojim se bave, ili su dobili neku novu, bolju priliku za zaposlenje. Virtuelna ekstenzija ACADEMY387 je bookvar.co koji je nova online edukativna platfoma sa skupinom interaktivnih kurseva, tutorijala i kvizova. Uz to je razvijen i sistem osvajanja poena kao i modul društvenih medija, tako da se studenti na svojim profilima na društvenim mrežama mogu hvaliti stečenim znanjem, a ne samo novom garderobom i fensi provodom.

Odgovorna agenda: Istraživanja jasno pokazuju da mladi preferiraju posao u javnom u odnosu na posao u privatnom sektoru. Šta mislite, koji su glavni razlozi za takvu percepciju posla u privatnom sektoru i šta kao društvo trebamo uraditi da se ona promijeni?

Edin Saračević: Mi imamo puno mladih ljudi koji se prijavljuju na fakultete, a da pri tome imamo hiljade nezaposlenih iz iste struke na biroima. Ponekad je problem u roditeljima koji obično savjetuju da je najbolje naći neki siguran državni posao. Mladi treba da sebi postave pitanje: ako već ima previše pravnika na birou, da li je okej da studiram pravo? Dovoljno je otići na posao.ba i vidjeti koji se poslovi danas traže i na taj način razmisliti o izboru. Naravno, ovo je put ako niste već sa 10 godina odlučili da budete doktor i to je ono što najviše volite, ali je takvih slučajeva malo. Mladi većinom idu linijom manjeg otpora. Omladima se mora više aktivirati i biti daleko samostalnija. Mislim da je važno da i mladi i roditelji insistiraju da nakon 20te godine ne žive sa roditeljima, bez obzira koliko to može biti ekonomski opravdano. Mi uljuljkavamo našu omladinu, pošteđujemo ih života, a time im ne pravimo nikakvu uslugu – ni njima, ni sistemu u kojem živimo.

Važno je naglasiti da kada imaš 20tak godina, odnosno tek započinješ svoju karijeru, razmišljati o sigurnosti posla je suludo. U Americi poslednjih godina raste novi trend, gdje mladi kvalitetni kandidati na intervjuima za posao postavljaju pitanja kompanijama: šta je njihova misija, za šta se bore, odnosno jako im je bitno da rade neki posao koji ima veći smisao i bitnu ulogu. Ovdje to još uvijek ne vidim. Mladima treba da bude stalo da rade nešto što je važno, nešto što će promijeniti stvari u ovoj zemlji na bolje a ne da budu pasivni posmatrači.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Centra za politike i upravljanje. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. CPU zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.

Reformske teme

Blog

Odgovorna agenda na Facebook-u