Odgovorna agenda

Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini su okončani. Predizborna kampanja, koja je počela mnogo prije 2. septembra, završila je zajedno s njima. Na konačne rezultate još uvijek se čeka, što također može oduzeti vrijeme u nastavku provođenja proklamovanih reformi. Ipak, može se očekivati rasterećenje stranačkih centrala, te ubrzanje rada barem na višim nivoima vlasti u BiH koji nisu birani na ovim izborima.

Na činjenicu da predizborna kampanja usporava prijeko potrebni proces provođenja ekonomskih reformi upozoravala je i sama vlast te predlagala spajanje lokalnih i opštih izbora. U svakom slučaju, stranke se ne mogu opravdati zbog činjenice da u izbornim godinama veći fokus stavljaju na predizborne kampanje nego na stvarne društvene probleme.

Bilo kako bilo, Lokalni izbori su iza nas, te građani Bosne i Hercegovine mogu i trebaju očekivati nastavak provođenja reformi.

Pozitivna vijest koja je uslijedila neposredno prije Lokalnih izbora je prihvatanje aplikacije za članstvo u Evropskoj uniji od Vijeća za opšte poslove EU. Ono što slijedi za BiH je popunjavanje upitnika Evropske komisije sa sigurno preko 2.000 pitanja koja će se odnositi na različite oblasti života u BiH. Dokument o mehanizmu koordinacije, potrebnom kako bi institucije BiH govorile „jednim glasom“ prema Briselu, usvojen je, ali tijela uspostavljena ovim dokumentom još uvijek nisu zaživjela. Za stvarno funkcionisanje mehanizma koordinacije svakako će biti potrebna reforma trenutno glomazne i neefikasne javne uprave. Upravo će javna uprava na različitim nivoima vlasti biti nosilac procesa odgovaranja na upitnik Evropske komisije.

Nekoliko dana prije ove svakako pozitivne vijesti iz Brisela, predstavnici EU i drugih međunarodnih institucija izvijestili su o „impresivnom napretku“ BiH. Ocjena o „impresivnom napretku“ odnosi se uglavnom na provođenje Reformske agende. Iako su određene mjere Reformske agende provedene, koliko je taj napredak zaista impresivan?

Prema izvještaju Centara civilnih inicijativa iz maja ove godine provedeno je tek 34 posto mjera iz Reformske agende. Konkretno, 58 od ukupno 172 mjere. Podatak koji možda i više zabrinjava je neprovođenje najbitnijih reformi. Tako mjere za umanjivanje doprinosa, poboljšanje poslovnog okruženja te stabilizaciju penzionih i zdravstvenih fondova nikada nisu stavljene na dnevni red. 

Sporno je i provođenje malog broja mjera iz oblasti vladavine prava, često usvajanje mjera u parlamentima po hitnom postupku, kao i usvajanje mjera koje nisu u skladu sa ciljevima i principima Reformske agende.

Zaboravljeno smanjenje doprinosa

Svakako, jedna od najvažnijih stavki Reformske agende je reforma poreskog sistema, odnosno smanjenje poreskog opterećenja rada, koja bi se morala početi provoditi u narednom periodu. Jasno je da naše vlasti i međunarodne zvaničnike treba podsjećati na ovo, s obzirom na to da se prioriteti često mijenjaju.

Prema analizi Centra za politike i upravljanje „Poreska politika u funkciji zapošljavanja“, mjere za reformu poreskog sistema bile bi smanjenje doprinosa na zdravstveno osiguranje, te povećano oporezivanje potrošnje. Smanjenje doprinosa je zacrtano i Sporazumom za rast i zapošljavanje koji je osnov Reformske agende. Akcionim planom iz decembra 2015. godine Vlada FBiH je najavila uključivanje naknada koje nemaju karakter plate u poreznu osnovu uz istovremeno smanjenje doprinosa na zdravstveno osiguranje, čime bi se postigao neutralan fiskalni efekat.

Donosioci odluka u FBiH su, međutim, izmjenama i dopunama Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dohodak ispunili samo dio tačke 3. u sektoru Javne finansije, oporezivanje i fiskalna održivost Akcionog plana za provedbu Agende, i to onaj koji podrazumijeva nova oporezivanja značajnog dijela toplog obroka i regresa za godišnji odmor, dok je proporcijalno smanjenje doprinosa ostavljeno po strani. Podsjetimo, doprinosi u FBiH dostižu čak 71 posto neto cijene rada.

Protiv ovih izmjena zajednički su istupili radnici i poslodavci, tačnije Udruženje poslodavaca u FBiH, Savez samostalnih sindikata BiH, Vanjskotrgovinska komora BiH, Vijeće stranih investitora te Privredna komora FBiH i Agencija za unaprjeđenje stranih investicija. Navedenim izmjenama, utvrdili su, poslodavci bi bili stavljeni pred izbor da idu na svoj teret ili oduzmu neka prava radnicima u korist države, što će u svakom slučaju dovesti do smanjenja broja novih zapošljavanja. Udruženja sindikata i poslodavaca bila su složni u stavu da se ne smiju uvoditi novi nameti dok ne dođe do smanjanja doprinosa.

Među vlastima u BiH, kao i u javnosti, često se spominje razvoj malih i srednjih preduzeća kao pokretač ekonomije. Stoga treba imati na umu da se upravo njihov razvoj, ali i veća konkurentnost snažnijih industrijskih proizvođača, omogućava smanjenjem doprinosa.

S obzirom na to da su novi izbori 2018., a iz ranijeg iskustva znamo da će reforme zastati u predizbornoj godini, donosiocima odluka na svim nivoima u Bosni i Hercegovini ostalo je nešto više od godine da provedu preostale reforme. Da li će one najteže i najznačajnije biti provedene do kraja 2017. godine, te da li ćemo biti svjedoci ekonomskog razvoja prije narednih opštih izbora, ostaje da se vidi.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Centra za politike i upravljanje. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. CPU zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.

Reformske teme

Blog

Odgovorna agenda na Facebook-u