Odgovorna agenda

Strane kompanije u BiH koje su članice Vijeća stranih investitora – Foreign Investors Council (FIC) (asocijacije koja okuplja strane investitore u BiH i zastupa njihove interese) investirale su više od 9 milijardi BAM u BiH, i zaposlile preko 13.000 građana. Ali, 71% njih smatra da je poslovno okruženje u BiH nepredvidljivo. O razlozima za (ne)zadovoljstvo stranih investitora i reformama koje treba što prije implementirati razgovaramo sa Sanjom Miovčić, izvršnom direktoricom FIC-a.

Odgovorna agenda: Možete li izdvojiti tri argumenta kojima biste pojasnili građanima BiH zašto je važno dovoditi strane investitore u zemlju?

Sanja Miovčić: Strane investicije mogu na razne načine uticati pozitivno na privredu zemlje domaćina. Prije svega, strane investicije predstavljaju generator ekonomskog rasta, naročito ako su usmjerene u proizvodnju i stvaranje novih vrijednosti te otvaranje novih radnih mjesta.

Sa rastom investicija dolazi i do prelivanja znanja (know-how) i tehnoloških inovacija, koje strani investitor donosi u preuzeto ili novo-osnovano lokalno preduzeće. Postojanje više efikasnijih preduzeća u inostranom vlasništvu može podstaći i lokalne konkurente na inovacije da bi opstali na tržištu, čime se povećava kvalitet, produktivnost i raznovrsnost proizvoda lokalnih proizvođača. Također, sa stranim investicijama dolazi i do boljeg globalnog povezivanja, udruživanja zemlje domaćina sa strateškim partnerima što rezultira generalnim poboljšanjem poslovnog ambijenta, prometa robe i usluga, povećanja konkurentnosti čime se osigurava održivi razvoj zemlje.  Zahvaljujući stranim investicijama lokalna ekonomija postaje potentnija, okretnija i tehnološki naprednija.

Odgovorna agenda: Koje su najčešće prepreke sa kojima se suočavaju investitori prilikom osnivanja i vođenja kompanije? Koji od tih problema postoje na državnom, a koji na lokalnom nivou?

Sanja Miovčić: Najveća prepreka je kompleksna organizacija i način funkcionisanja države. Politička, ekonomska, administrativna, pravna i ostale podjeljenosti, neharmonizovanost poreza na nivou države, nedosljednost u primjeni brojnih administrativnih procedura na raznim nivoima vlasti, predugo vrijeme i komplikovane procedure za ishodovanje potrebnih dozvola i ostala pitanja na koja Vijeće stranih investitora – Foreign Investors Council (FIC) redovno ukazuje u svom izdanju „Bijela knjiga“ od 2006 godine.

Uočili smo da veliki problem predstavlja zapravo nepropisna i neujednačena implementacija zakona i drugih propisa, te često mjenjanje odredbi, što izaziva pravnu nesigurnost, koja je jedan od glavnih uslova za uspješna ulaganja u zemlju. Čak i kada postoje dobra zakonska rješenja, vrlo često se ne provode u praksi, pa se i strani i domaći investitori i poduzetnici, ali i građani svakodnevno susreću s problemima kada institucije počnu različito tumačiti određene propise ili prebacivati nadležnosti.

Predvidivost poreznog okvira i politička stabilnost su od izuzetne važnosti, kako za potencijalne, tako i za investitore već prisutne u BiH.

Međutim, treba istovremeno istaći da postoje i mnogi pozitivni primjeri, naročito na lokalnom nivou. Lokalne vlasti su izuzetno važan partner poslovne zajednice. Kada se investitor odluči za ulaganje u neku zemlju, on potom bira mikrolokalitet za realizaciju svoje investicije i poslovne ideje, a taj je dio onda usko vezan za lokalne vlasti i kvalitet njihove usluge koju mogu ponuditi kako investitorima tako i svojim građanima. Ukoliko lokalna zajednica nije spremna odgovoriti zahtjevima i potrebama investitora, vrlo često može odbiti investitora od ideje. U suprotnom, ukoliko je prijateljski nastrojena prema investitorima, investitor se osjeća zaštićenim i sigurnim te započinje svoju investiciju. Ohrabruje da ima sve više dobrih primjera što ukazuje na to da se odnos lokalnih vlasti naspram realizacije poslovnih ideja u značajnoj mjeri promjenio i pokazuje odlične rezultate.

Odgovorna agenda: Da li su strani investitori zadovoljni novimZakonima o radu koji su usvojeni u FBiH i RS?

Sanja Miovčić: Donešeni novi entitetski zakoni o radu jesu u određenoj mjeri bolji od prošlih, ali jedan zakon sam po sebi neće riješiti sva otvorena pitanja i promijeniti ambijent poslovanja. Ovo su propisi koji su od izuzetne socijalno-ekonomske osjetljivosti i razumljivo je da je njihovo usvajanje rezultat kompromisa između ekonomsko-socijalnih partnera. Neki od ovih kompromisa doveli su do usvajanja zakonskih rješenja koja su nedovoljno jasna, što je potrebno riješiti u narednom periodu. S druge strane, pojedina pitanja su pojašnjena i bolje regulisana, što predstavlja napredak koji treba pozdraviti.

Osim prava radnika koji proizilaze iz zakona, važno je voditi računa i o cijeni rada, odnosno o tome kako se vrši preraspodjela plate. Smatramo da rad treba biti adekvatno valoriziran.
No, trenutno kompanije plaćaju relativno visoka bruto davanja, ali radnici iz toga dobivaju niske neto plate, a ta velika razlika između bruto i neto plate uglavnom odlazi u neefikasan birokratski aparat, stoga mislimo da bi i radnici i poslodavci, ali i država imali puno više koristi kada bi se taj raspon, odnosno porezni pritisak smanjio, radnici bi imali viša primanja, imali bi bolji standard, više bi trošili, što pogoduje poticaju poslovanja, poslodavci bi imali niže troškove poslovanja pa bi bili konkurentniji, mogli bi zapošljavati više ljudi pa se time ne bi smanjili ni prihodi budžeta, naprotiv.

Odgovorna agenda: Koje najznačajnije promjene očekujete vezano za reformu poslovnog okruženja, a koje su dio Reformske agende?

Sanja Miovčić: U narednom periodu očekujemo reformu u oblasti korporativnog prava u skladu sa standardima EU i zahtjevima globalnog tržišta, zatim donošenje adekvatnog zakonodavnog okvira u oblasti koncesija i javno-privatnog partnerstva, korigovanje poreske politike u cilju podsticanja rasta realnog sektora, i na kraju aktivnosti u pogledu jačanja vladavine prava što je preduslov za uspješnu implementaciju Reformske agende.

Većina tačaka iz programa reformi podudara se sa oblastima koje su članice VSI obradile u novom 6. izdanju „Bijele knjige“, što je rezultat koordinisane saradnje između VSI i institucija na svim nivoima vlasti u BiH. Cilj nam je da zajednički i sinhronizovano implementiramo ciljeve Agende na obostrano zadovoljstvo, prije svega građana, realnog sektora i vlasti u BiH. U našem fokusu u ovoj i sljedećoj godini će svakako biti oblast poboljšanja poslovne klime i konkurentnosti, te oporezivanje. U ovom, kao i u prethodnim izdanjima Bijele knjige identifikovali smo aktuelna ključna pitanja-prepreke i predlažemo konkretne preporuke kojima bi se doprinijelo ubrzavanju postupaka registracije privrednih subjekata u registru i u poreznoj upravi, skratili rokovi za izdavanje različitih dozvola, sprovele reforme vezane za pitanja iz oblasti pravosuđa i izvršenja sudskih odluka sa posebnim akcentom na nepotrebno odlaganje izvršnih radnji u izvršnom postupku, te procedure dodjele koncesija, i harmonizacije entitetskih propisa sa propisima i direktivama Evropske unije.

Odgovorna agenda: Kao profesionalna asocijacija koja pruža vlastima konkretne preporuke za poboljšanje poslovnog ambijenta, koliko ste zadovoljni spremnošću vlasti da razmotre i usvoje vaše preporuke?

Sanja Miovčić: Bijela knjiga je postala jedan od važnijih dokumenata čak i među vladinim institucijama, kao polazna osnova za reformske procese. Njena specifičnost jeste upravo ta što Bijelu knjigu pišu predstavnici kompanija, preporuke koje se nalaze unutra predstavljaju svakodnevne prepreke koje koče investiranja i razvoj ekonomije. Bitno je istaći da su te preporuke vrlo lako tehnički rješive, što podrazumijeva da ne zadiru u bilo kakve nacionalne i političke interese ili u ustavna pitanja, ovdje se radi o pitanjima od vitalnog ekonomskog interesa i napretka poslovnog ambijenta. Bijela knjiga je doprinijela utemeljenju FIC-a kao legitimnog predstavnika stranih investitora u BiH, i glavnog partnera i sagovornika sa predstavnicima vlasti i institucija, te nevladinih organizacija nadležnih za razvoj ekonomije i privlačenje stranih investicija.

Zadovoljni smo željom za dijalogom i željom da se veliki dio preporuka implementira od obje entitetske Vlade, jer se uglavnom i poklapaju sa proklamovanim ciljevima Reformske agende, te se sve više inkorporišu u programe rada nadležnih ministarstava i drugih vladinih institucija.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Centra za politike i upravljanje. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. CPU zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.

Reformske teme

Blog

Odgovorna agenda na Facebook-u