Odgovorna agenda

Glomazna i spora administracija, korupcija, nepovoljna poslovna klima – problemi koji nisu nepoznati građanima BiH. O tome kako eUprava može pomoći u rješavanju ovih problema i šta radi BiH na ovom polju razgovaramo sa Adisom Muhovićem, izvršnim direktorom Centra za politike i upravljanje (CPU).

Odgovorna agenda: eUprava tj. uvođenje elektronskih servisa može olakšati svakodnevni život građanima i poslovnim subjektima, ali i zaposlenima u javnoj upravi. Možete li pojasniti na koji način, za sve tri ciljne grupe?

Adis: Mi živimo u digitalnom dobu i svjedoci smo koliko nam nove tehnologije olakšavaju svakodnevnicu. Kada je u pitanju jednostavnija interakcija sa javnom upravom, mogućnosti elektronskih servisa i registara su nebrojene, mnoge će tek biti inovirane i kreirane u budućnosti i uzbudljivo je samo misliti o tome koliko će buduća interakcija sa državom i njenim institucijama biti jednostavna, transparentna i nadasve suprotna od onoga što ona predstavlja danas za svakog građanina BiH - frustraciju.

E-registri i e-servisi omogućavaju sigurno pohranjivanje ličnih podataka svakog građanina u bazama koje međusobno komuniciraju i daju radniku u javnoj upravi baš onoliko podataka koliko mu je potrebno da vam pruži određenu javnu uslugu. To znači da kada jednom izvadite dokument poput lične karte, ili vozačke dozvole, uvijek uz sebe imate "na čipu" uvjerenje o državljanstvu, prijavu boravka, izvod iz matične knjige rođenih, poreznu karticu i sve ostale osobne podatke koje su javnoj upravi na raspolaganju.

Građani imaju mnoge benificije. Nema više redova u institucijama, nema prikupljanja stotinu i jednog papira, nema više neovjerenih ili nedostajućih dokumenata, jednostavno dođete na šalter i sve je već u bazi podataka. Neke zemlje poput Estonije ili Gruzije više ne obavezuju svoje građane ni da dolaze u administrativnu zgradu ili ured. Ukoliko vam je potreban pasoš dok ste van zemlje, isti možete dobiti poštom, ako putem računara potvrdite svoj identitet elektronskim potpisom i obavite video intervju sa djelatnikom u pasoškoj službi. Također u Gruziji postoje kafići u kojima možete popiti kafu i naručiti jedan od svojih dokumenta, a ni po njih ne morate otići u općinu - jednostavno odštampate aplikacioni formular i u posebno izrađenim drive-in šalterima kroz određeni broj dana odete autom, zaustavite se na šalteru i dobijete dokument. E-servisi omogućuju potpuno automatiziran proces koji se u potpunosti prilagođava potrebama konzumenta javne usluge - građaninu.

Također, finansijski poslovi postaju jednostavniji. To itekako odgovara građanima, što pri popunjavanju poreske kartice, a što bi u tom slučaju mogli raditi online, to i pri eventualnom otvaranju sopstvenog biznisa. Naravno, biznisi također imaju brojne beneficije od jednostavnijeg i bržeg finansijkog izvještavanja, jer time štede vrijeme, resurse i novac. Pored elektronskog potpisa, biznisi imaju na raspolaganju elektronski žig, što im olakšava poslovanje na daljinu i pojeftinjuje sklapanje ugovora.

Na kraju, brojne su beneficije za institucije i djelatnike u javnoj upravi. Njih bi, istini za volju u slučaju uvođenja e-servisa bilo potrebno znatno manje, ali oni koji bi ostali da rade svoj posao, morali bi proći trening i obuku u specifičnim programima, što bi im u budućnosti zaista olakšalo posao i potpuno automatiziralo njihov rad. To bi im omogućilo da sa osmjehom dočekaju građane i na adekvatan ili primjeren način im pruže javnu uslugu. Uštede koje se ostvaruju ovim sistemom su višestruke. Pored manjeg broja ljudi u administraciji, troši se manje električne energije, uredskog i higijenskog papira, boje za printanje.

Odgovorna agenda: Na krupnijem planu, koliko nam može pomoći eUprava u borbi sa korupcijom, kao i u pobošljanju poslovnog ambijenta?

Adis: Automatiziran proces podrazumjeva minimalni udio ljudskog faktora u pružanju javnih usluga, a to naravno rezultira drastičnim padom korupcije. Zamislite da kod ljekara idete sa ličnom kartom ili digitalnom zdravstvenom knjižicom i u ambulanti automatski znaju da imate uplaćene doprinose, zatim da u vaš elektronski zdravstveni karton osim historije bolesti ulazi i osoblje koje vam je pružilo njegu ili pomoć. Sada zamislite šta bi se desilo da vi imate mogućnost da ocjenite svoje zadovoljstvo javnom uslugom. Prenesite to na svaku drugu javnu instituciju, od općine, preko poreske službe do katastra ili suda. E-servisima se također onemogućava građanima da zloupotrebe sistem i koriste javne usluge na tuđe ime, te im se umnogome otežava da natačnim i lažnim podacima dođu do određenog socijalnog davanja, jer je sve lako provjerljivo.

Kada je u pitanju poboljšanje poslovnog okruženja, ako isključimo političku nestabilnost kao hronični problem BiH, vidjet ćemo da su naši najveći problemi komplicirane procedure i velik period čekanja za dozvole. Pojednostavljivanjem interakcije poslovne zajednice sa državom, odnosno mjerenjem i ubrzanjem procesa kroz e-servise, mogli bi ukloniti poteškoće koje investitori navode kao najbitnije. Tako u budućnosti možemo mjeriti performanse javne uprave te raditi na daljem poboljšanju u kvaliteti i brzini pružanja javnih usluga svima - kako građanima, tako i onima koji žele da posluju i otvaraju nova radna mjesta, a kojima je vrijeme doslovno novac.

Odgovorna agenda: Kada govorimo o propisima iz ove oblasti, Zakon o elektronskom potpisu postoji na državnom nivou, ali se ne primjenjuje, i očekuje se donošenje novog u skladu sa EU principima. U međuvremenu, RS primjenjuje svoj Zakon, a FBiH nema svoj, već se oslanja na državni zakon (koji se, kako rekosmo, ne primjenjuje). Možete li prokomentarisati ovu situaciju i kvalitet zakona na državnom nivou i u RS?

Adis: I jedan i drugi Zakon su kvalitetno definirali oblast koju uređuju, s tim da Zakon na državnom nivou više nije u skladu sa direktivama EU, koje su izmjenjene od njegovog donošenja. Izuzetno je alarmantna činjenica da je državni Zakon usvojen još 2006. godine i da zbog različitih političkih opstrukcija za 10 godina nikada nije implementiran. Zakon u RS može funkcionisati samo na tom dijelu zemlje, ali je na većem planu, naročito za EU potpuno nebitan i izlišan bez implementacije državnog Zakona. Elektronski certifikati moraju imati akreditaciju države, a ne jednog njenog dijela. Mi smo započeli proces implementacije Zakona o elektronskom potpisu s Vijećem ministara i Ministarstvom transporta i komunikacija BiH, te se nadamo da ćemo taj proces nastaviti i dovršiti sada kada je imenovan novi ministar.

Odgovorna agenda: Trenutno, registracija privrednih subjekata u RS je efikasnija nego u FBiH zahvaljujući jednošalterskom sistemu registracije. Od vlasti u Federaciji se moglo čuti da će one stop shopovi biti uvedeni najkasnije do kraja juna ali se to ipak nije dogodilo. Zašto Federacija još uvijek nije usvojila ovaj sistem?

Adis: Premijer Novalić je na sebe preuzeo obavezu da osigura uspostavu "one stop shop" sistema na teritoriji cijele FBiH do kraja juna 2016. godine. Deklarativna volja za uspostavu jednošalterskog sistema postoji, međutim kao i sve u našoj zemlji, sporo se prelazi sa riječi na djela. Istini za volju, ukoliko se želi uraditi valjano, proces nije jeftin, ni jednostavan. Vlada je sebi postavila ciljeve, ali probija rokove. Ako se pokretanje sistema ne desi u narednih par dana, kada ističe zacrtani rok, može se reći da je ovo još jedno od brojnih obećanja koje je palo u vodu. Očekujem da će javnost Vladu FBiH držati odgovornom za neispunjavanje ovog obećanja.

Odgovorna agenda: Prije gotovo godinu dana ste objavili analizu “E-registri i e-uprava u Bosni i Hercegovini kao instrument za efikasnost i transparentnost” i tako ponudili vlastima konkretne preporuke za unaprijeđene stanja. Da li su neke od vaših preporuka implementirane do danas? Kako ocjenjujete stepen političke volje naših vlasti za implementaciju eUprave?

Adis: Kao što sam ranije rekao, mi smo započeli saradnju sa institucijama na državnom nivou kako bi na osnovu preporuka iz navedene analize započeli proces koji će omogućiti uspostavu eServisa u BiH. U početku smo imali potpunu pažnju Predsjedavajućeg Zvizdića i tadašnjeg Ministra Matanovića. Nažalost, implementacija Zakona o elektronskom potpisu nije do kraja urađena, iako je napokon odobreno formiranje Ureda na nadzor i akreditaciju CA pri Ministarstvu prometa i komunikacija BiH, čime je implementirana naša prva preporuka. Time je postignut određeni napredak u procesu, ali zbog rekompozicije parlamentarne većine na državnom nivou i razrješenja resornog Ministra dalji koraci nisu napravljeni, a to je formiranje Ureda i donošenje Pravilnika o korištenju elektronskog potpisa. Nažalost, nijedna od preostale četiri preporuke koja involvira entitete za sada nije u potpunosti implementirana, a među njima je i uspostava "one stop shop" sistema u FBiH. Opet bih ponovio, postoji deklarativna volja da se one implementiraju. Međutim, očigledan je jaz između riječi i djela domaćih političara.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Centra za politike i upravljanje. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. CPU zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.

Reformske teme

Blog

Odgovorna agenda na Facebook-u