Izvan kutije

Gotovo polovica današnje mladeži vjeruje da bi njihova radna mjesta mogla nestati u sljedećih 10 godina, ali mladi koji žive u srednje razvijenim državama kažu da su spremni napraviti skok (iskorak) u četvrtu industrijsku revoluciju (Fourth Indrustian Revolution). Mladi iz Brazila, Indije i Južne Afrike predvode svijet kao najpozdanija radna snaga, a slijede ih Kina i SAD-a.

Nedavni izvještaj, objavljen od strane Infosys-a za vrijeme godišnjeg sastanka Svjetskog ekonomskog foruma ove godine, pokazuje znatan raskorak između povjerenja mladih u srednje razvijenim državama i onih u razvijenim državama. Dok je 74% Brazilaca bilo ili optimistično ili vrlo optimistični o budućnosti, samo oko polovice Europljana i Australaca je moglo reći isto.

Globalna radna snaga znači veću konkurenciju

Diljem svijeta, mladi ljudi se slažu da je globalizacija uzročnik za sve konkurentnije tržište rada. Zemlje u kojima su tehnička radna mjesta u velikoj potražnji  posebno osjećaju pritisak. Njemačka i Indija obje prosječno 75%.

U Sjedinjenim Američkim Državama, žene su daleko više zabrinute zbog međunarodne konkurencije od muškaraca. Dok je 74% američkih žena izjavilo da je globalizacija načinila radna mjesta konkurentnijim, samo se 55% muškaraca složilo. Tako  statistika govori. Amerika je rangirana na 28. mjestu u ukupnom poretku 2015 Global Gender Gap Report, ( Globalni Izvještaj o polnim nejednakostima?), ali zaostaje u učešću radne snage, gdje je samo rangirana na 51. mjestu.

Unatoč globalom porastu konkurencije, ljudi u srednje razvijenim zemljama i dalje misle da su imali priliku za bolji život od njihovih roditelja. Taj osjećaj je, u međuvremenu, nestao na Zapadu. Gotovo tri četvrtine francuske, australske i britanske mladeži izrazili su da ne bi postigli istu razinu blagostanja, u usporedbi sa samo polovinom Indijanaca, Brazilaca i Kineza.

Obrazovanje treba da ide izvan učionice

Nekolicina bi osporila stav da vještine za sutra treba da budu naučene danas. Zapad je, međutim, čini se zaostao u tom nastojanju. Dok manje od polovine ispitanih misli da je njihovo obrazovanje dosadno ili zastarjelo, vjerovatnoća da će isto reći mladih ljudi je bila dvostruko veća.

Samopouzdanje pri ulasku na radno mjesto je opet stav koji dijele uglavnom oni u srednje razvijenim zemljama.

No, obrazovanje je samo pola bitke. Prema istraživanju, diploma kompjuterskih znanosti ili matematike nije bila povoljnija u uredu od one za dizajn ili drustvene nauke. U stvari, nije bilo specificnog obrazovanja koje bi ljude adekvatno pripremio za dinamično, konstantno promjenjivijo radno mjesto današnjice.

Ispostavilo se da se većina obrazovanja događa se na licu mjesta. Više od dvije trećine ispitanika izjavilo je da su morali naučiti nove vještine na svojim trenutnim poslovima. Opet, taj broj bio je najviši u razvijenim zemljama, s rastom na gotovo 80% u Velikoj Britaniji, SAD-u i Australiji.

Potreba za takozvanim "mekim vještinama" je, u glavama mnogih, najvažniji aspekt modernog radnog mjesta. Vještine kao sto su komunikacija, uspostavljanje odnosa i rješavanje problema su prioriteti između 86% (Australija) i 79% (Brazil), u usporedbi s akademskim postignućem, koji je osvojio samo između 50% (Južna Afrika) i 36% (Njemačka).

Očekivanja poslodavaca, prema viđenju ispitanika, također su bila usmjerena na meke vještine. Dok su tehničke vještine važne, upravljanje vremenom, upravljanje ljudima i aktivno učenje su smatrane za važnije ili jednako važne.

Istraživanje je anketiralo 1.000 ljudi po državi (700 u Juznoj Africi) u dobi od 16 do 25 godina u Australiji, Brazilu, Kini, Francuskoj, Njemackoj, Indiji, Južnoj Africi, Velikoj Britaniji i SAD-u.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Centra za politike i upravljanje. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. CPU zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.

Reformske teme

Blog

Odgovorna agenda na Facebook-u