ReHub

Reforma javne uprave u Bosni i Hercegovini traje već petnaest godina, obzirom da je odlukom Vijeća ministara u oktobru 2004. godine osnovan Ured koordinatora za reformu javne uprave. Rezultati koji su postignuti su u najmanju ruku upitni, a Bosni i Hercegovini je potreban drastičan skok u provođenju ovih reformi.

Reforma javne uprave u Bosni i Hercegovini traje već petnaest godina, obzirom da je odlukom Vijeća ministara u oktobru 2004. godine osnovan Ured koordinatora za reformu javne uprave. Rezultati koji su postignuti su u najmanju ruku upitni, a Bosni i Hercegovini je potreban drastičan skok u provođenju ovih reformi.

Kraj oktobra 2019. u bosanskohercegovačkoj javnosti obilježio je izlazak Doing Business 2020 izvještaja Svjetske banke, u kojem je Bosna i Hercegovina zauzela 90. mjesto od ukupno 190 zemalja svijeta (Doing Business 2020, World Bank Group). U odnosu na prošlogodišnji Doing Business izvještaj, naša zemlja je nazadovala za jedno mjesto.

Posebno problematična oblast u iz ovog izvještaja za Bosnu i Hercegovinu je uvijek bilo otvaranje firme (Starting a business). Prema posljednjem izvještaju, Bosna i Hercegovina je zauzela 186. mjesto od ukupno 190 zemalja obrađenih u izvještaju.

Prema ovom izvještaju, da bi se započeo biznis u BiH, potrebno je ispoštovati 13 procedura za što je potrebno izdvojiti 80 radnih dana. Za usporedbu, u zemljama Europe i Centralne Azije za isti posao potrebno je ispoštovati 5.2 procedure u prosjeku, za što se prosječno potroši 11.9 radnih dana. Kada je u pitanju plaćanje poreza, kao još jedan bitan segment poslovanja, Bosna i Hercegovina se nalazi na 141 mjestu u svijetu, sa ukupno 33 plaćanja godišnje, na koje se potroši 411 radnih sati.

U javnosti, a i u obraćanjima političkih subjekata, se često može čuti sintagma one-stop-shopa kao rješenje za ove probleme. One-stop-shop je, kao što mu i samo ime govori mjesto na kojem bi se, u teoriji, završavali svi poslovi potrebni za otvaranje preduzeća.

U Republici Srpskoj još od decembra 2013. godine postoji 11 one-stop shopova. Prema podacima koje je u martu 2017. godine iznijela Koordinatorica Jednošalterskog sistema Jelena Derajić, uvođenjem one-stop-shopova smanjen je broj procedura pri registraciji preduzeća (sa 10 na 5), te je skraćeno i vrijeme za otvaranja preduzeća (sa 23 na 5 radnih dana).

Dakle, postoje jasni indikatori da bi uvođenje one-stop-shopa ubrzalo proces i smanjilo troškove otvaranja kompanije u Bosni i Hercegovini, ili u ovom slučaju, u Federaciji BiH. Međutim, one-stop-shopovi su, kada je Bosna i Hercegovina u pitanju, trebali biti implementirani prije 10ak godina da bi Bosna i Hercegovina imala kompetitivnu prednost nad zemljama regiona.

U intervjuima sa vlasnicima kompanija koji su vođeni u sklopu istraživanja za tekst, niti jedan od intervjuisanih vlasnika firmi nije naveo proces otvaranja firme kao glavni problem sa kojim se suočio pri početku poslovanja i danas, niti da to smatra glavnom preprekom koja odbija investitore iz BiH, ali je bitno naglasiti i da u svakom slučaju podržavaju implementaciju one-stop shopova, kao mjere koja bi barem u nekoj mjeri olakšala poslovanje u Bosni i Hercegovini.

Ključni problem poslovanja u Bosni i Hercegovini, u kontekstu brzine i potrošnje radnih sati jeste previše papirologije koja opterećava poslovanje.  

Postoji nekoliko problematičnih aspekata koji su veći problem od same registracije kompanija. Prijava i plaćanje poreza je svakako jedna od njih. Prema Doing Business 2020. izvještaju, Bosna i Hercegovina je rangirana kao 141 zemlja u svijetu po lakoći poslovanja u ovom aspektu. U toku jedne godine, kompanije koje posluju u BiH u prosjeku moraju da izvrše 33 uplate, a na izvršavanje tih obaveza u prosjeku potroše 411 sati, što je više nego duplo više od prosjeka u zemljama Europe i Središnje Azije. Zemlje regiona koje su usvojile neku vrstu e-uprave, kao što su Crna Gora ili Hrvatska, prema ovom indikatoru su plasirane značajno bolje od BiH. Crna Gora je na 72. mjestu, dok je Hrvatska na 49.

Drugi vrlo problematičan aspekt koji nije pokriven Doing business izvještajima jeste potpisivanje bilo kakvih ugovora. Prema trenutnoj situaciji, svaki ugovor koji neka firma potpiše, bilo sa uposlenikom ili sa drugim pravnim licem mora biti potpisan fizički, isprintan i ovjeren ili pečatima firme ili notarskim pečatima. Prema anketi koja je urađena u sklopu istraživanja za ovaj rad, preduzeća srednje veličine (do 30 zaposlenih) potroše između 20 i 40 sati mjesečno na ovu vrstu zadataka. Ukoliko bi se u BiH zaista implementirao e-potpis, to bi umnogome olakšalo proces potpisivanja svih relevatnih dokumenata za poslovanje jedne kompanije i omogućilo bi brže i lagodnije poslovanje.

U svijetu u kojem živimo danas, koji ubrzano ide ka ‘paperless’ vođenju biznisa, razmišljati na način da će one-stop shop predstavljati značajan poticaj investitorima da ulažu u našu zemlju mogao bi se pokazati poguban. Umjesto rješavanja samo jednog problema, kao što je otvaranje kompanije, trebalo bi razmišljati o tome kako cjelokupno poslovanje kompanijama učiniti što jednostavnijim. Zemlja na koju bi se po pitanju susretljivosti ka investitorima i biznisu svakako moglo ugledati je Estonija.

Primjer dobre prakse - Estonija

Estonija je jedna od zemalja koja je najviše napredovala u oblasti e-uprave. Njihov e-businessregistration model je predstavljen 2007. godine i skratio je vrijeme osnivanja privrednih subjekata sa 5 dana na oko 2 sata, učinio zemlju atraktivnijom za investitore, te smanjio potrošnju administrativnih resursa. Preduslov za to je bilo uvođenje e-ID (elektronske identifikacijske isprave). Prema posljednjim zvnaničnim podacima 98% Estonaca posjeduje e-ID. Svi građani Estonije koji posjeduju e-ID mogu se registrovati na e-businessregister portal (https://ettevotjaportaal.rik.ee/ ). Nakon registrovanja na e-businessregister portal, svaki građanin može da otvori firmu u nekoliko koraka, a cijeli proces traje negdje oko 20-ak minuta. Treba napomenuti i da je 2009. godine Estonija postavila i svjetski rekord u brzini registrovanja firme online (18 minuta i 3 sekunde). Proces je detaljno objašnjen na web stranici http://abiinfo.rik.ee/articlesofassociation , a čak 98% registracija privrednih subjekata u Estoniji se vrši online.

Posebno je bitno naglasiti da je Estonija od 2014. godine omogućila i dobijanje e-residencya, ili elektronskog državljanstva, kojim se bilo kome omogućava otvaranje kompanije u Estoniji. Prema posljednjim podacima, estonski e-residency ima oko 50.000 osoba, koje su u proteklih skoro 5 godina otvorile preko 6.000 novih kompanija sa sjedištem u Estoniji.

Estonija je, prema Doing Business 2020 izvještaju, 18. na svijetu po lakoći poslovanja, a po lakoći otvaranja kompanije je 14. u svijetu. Da bi se otvorila firma u Estoniji, potrebne su samo tri procedure, koje u prosjeku traju 3,5 radnih dana. Kada je u pitanju plaćanje poreza, Estonci su na 12. mjestu u svijetu, sa 8 plaćanja u toku godine, na koje se potroši 50 radnih sati.

Zbog svega navedenog, potrebno je da se vlasti u Bosni i Hercegovini što prije pozabave digitalizacijom svih servisa, kako onih prema građanima, tako i onih prema kompanijama. Na taj način će se drastično mogli smanjiti vidljivi troškovi poslovanja, skratiti procedure, ali i olakšati život običnim građanima.

U tom kontekstu, najbitniji korak je konačno omogućiti implementaciju elektronskih potpisa na području cijele Bosne i Hercegovine.

Polovinom oktobra 2019. godine, zamjeniku ministra saobraćaja i komunikacija Saši Dalipagiću je uručena prva kartica sa elektronskim potpisom. Ovaj događaj je svakako jedan od važnijih u posljednjih nekoliko godina, obzirom da je Zakon o elektronskom potpisu usvojen još prije 13 godina. Međutim, da bi zaista došlo do popularizacije e-potpisa, potreban je ozbiljniji angažman svih institucija u BiH.

Institucije u BiH bi trebale izmjeniti set zakonskih odredbi kako bi e-potpis bio prepoznat kao jednakovažeći sa vlastoručnim potpisom u svim administrativnim procedurama, a zatim započeti sa implementacijom e-Usluga i e-Registara. Pitanje je koje se redovno nameće od strane građana je „u čemu nam mogu pomoći elektronske usluge?“, a odgovor je jednostavan: u svakoj administrativnoj proceduri, u svakom slučaju kada ste se zapitali „zašto čekam u redu?“ i „kako to da sistem zna da imam neplaćenu saobraćajnu kaznu, a ne zna gdje sam rođen/a, imam li državljanstvo ili jesam li platio/la poreske obaveze?“.

E-Usluge trebaju uvezati različite administrativne sisteme i omogućiti građanima i preduzećima da bez odlaska na šalter, tj. online, iz udobnosti svog doma ili kancelarije, u nekoliko klikova: apliciraju za lične dokumente i, ukoliko to žele, iste dobiju na kućnu adresu; otvore kompaniju ili obrt; popune porezne formulare; apliciraju za građevinsku dozvolu; dobiju elektronsku potvrdu ili uvjerenje koju mogu sami isprintati ili proslijediti; apliciraju na javni poziv; naprave ili zatraže izmjene u e-registru... i da sve te zahtjeve potpišu svojim e-potpisom, a uslugu plate debitnom ili kreditnom karticom (prema podacima Centralne banke BiH iz marta 2019. godine, broj važećih platnih kartica u BiH je 2,1 milion). Sve ovo smanjuje korupciju, jer eliminiše direktan kontakt i verbalnu komunikaciju sa birokratskim aparatom.

E-Registri trebaju u realnom vremenu ažurirati sve izmjene i nove registracije u sudovima, ministarstvima, agencijama, upravama, službama...; smanjiti vrijeme i troškove potrebne za obavljanje nužnih administrativnih procesa, a time i administrativne barijere za poslovanje; omogućiti transparentan rad i djelovanje institucija, privatnih lica i preduzeća; te smanjiti prostor za zloupotrebu sistema.

Također, Ministarstvo prometa i komunikacija je u proceduru uputilo i novi Zakon o elektronskoj identifikaciji, koji je usklađen sa EU regulativom, te se i usvajanje ovog zakona može označiti kao jedan od imperativa u narednom periodu.

Ovo su koraci koje treba napraviti kako bi se u pravom smislu sprovela digitalizacija, ali je jako bitno naglasiti da Bosna i Hercegovina, ukoliko je zaista opredijeljena za reformu javne uprave, više nema vremena za polovična, ili rješenja koja su trebala biti implementirana prije 10 godina.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Centra za politike i upravljanje. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. CPU zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.

Reformske teme

Blog