ReHub

Na današnoj sjednici Predstavničkog doma Parlamenta FBiH, zastupnici će se izjasniti o prijedlozima novog Zakona o doprinosima i novog Zakona o porezu na dohodak. Nominalni cilj promjene ovih zakona jeste rasterećenje privrede kroz smanjenje poreskog klina. Njihovo usvajanje bilo je planirano još za 2017. godinu, kao što je bilo definisano Programom ekonomskih reformi za period 2017-2019. Prijedlozi zakona, još od njihovog ranog nacrta u 2016. godini, nosili su sa sobom brojne polemike i neslaganja između vlade i socijalnih partnera, kao i u široj javnosti.

U ovom tekstu ukratko analiziramo efekat predloženih rješenja na poreski klin, te diskutujemo tri potencijalna scenarija u pogledu adaptacije plata na nova zakonska rješenja. Svi izračuni su bazirani na razredima plata koje je ranije, u okviru svoga inicijalnog izračuna, koristilo Federalno ministarstvo finansija, te primjera o neoporezivom dijelu plate koje je FMF za Akta.ba koristilo kao jedan od primjera za obračun plata. Shodno tome korišten je isti pretpostavljeni iznos toplog obroka (180 KM), kako bi se osigurala kolika-tolika konzistentnost u logici prezentiranih nalaza. Druge neoporezive naknade, kao što su naknada za prijevoz ili regres, nisu uzete u obzir, imajući u vidu da su ove naknade nešto rjeđe zastupljene u odnosu na topli obrok. Ipak, bitno je napomenuti da se ni topli obrok, pogotovo u korištenom iznosu, ne isplaćuje svim radnicima u FBiH. Za potrebe izračuna efekata po različitim scenarijima, korišten je kalkulator koji je objavio Centar za politike i upravljanje (CPU).

Potrebno je naglasiti da se u ovom tekstu prezentuju preliminarni i okvirni podaci, bazirani na osnovnim ulaznim informacijama iz tekstova predloženih zakonskih rješenja, te je, u tom smislu, cilj ovoga teksta da ponudi orijentacione uvide, a ne finalnu analizu.

 

Poreski klin

Prijedlog Zakona o doprinosima predviđa smanjenje agregatne stope doprinosa sa 41.5% na 32.5%, dok prijedlog Zakona o porezu na dohodak povećava lični odbitak sa 300 KM (osnovni porezni razred) na 800 KM, bez diferenciranih poreznih razreda, odnosno koeficijenata. U isto vrijeme, novi Zakon o porezu na dohodak povećao bi poreznu stopu sa 10% na 13%, pri čemu neto plate do 800 KM ne bi bile oporezovane zahvaljujući ličnom odbitku.

Ove promjene bi značajno utjecale na poreski klin. Poreski klin predstavlja razliku između ukupnog troška rada i onoga što radnik primi „na ruke“, izraženu kao udio ukupnog troška rada. Trenutni poreski klin na plate u FBiH, za radnika koji je sam i prima prosječnu bruto platu, je 41.9% bez neoporezivih naknada (topli obrok, prevoz, regres, itd.), odnosno 37.7% sa uključenim toplim obrokom u iznosu od 180 KM. Novi zakoni bi, u ovom slučaju, doveli do smanjena poreskog klina na 34.2%, što je niže za 7.7 procentnih poena u odnosu na poreski klin bez uključenih neoporezivih naknada, te 3.5 procentna poena u odnosu na trenutni poreski klin sa uključenih 180 KM toplog obroka. Do smanjenja poreskog klina dolazi za sve plate, do najvećeg smanjenja, među platama koje smo analizirali, dolazi za trenutnu bruto platu od 1159.4 KM, odnosno za platu od 750 KM „na ruke“ (bez toplog obroka). Razlika između trenutnog i potencijalno novog poreskog klina, izražena u procentnim poenima, se postepeno smanjuje za više i niže plate od ove, kao što je prikazano u Tabeli 1.

 

Tabela 1. Poreski klin za radnika koji je sam i prima prosječnu bruto platu bez neoporezivih naknada (topli obrok, prevoz, regres i sl.)

Isplata na ruke, bez toplog obroka

Isplata na ruke sa toplim obrokom od 180 KM

Trenutna bruto plata

Trenutni poreski klin (%)

Očekivani novi poreski klin (%)

Razlika u poreskom klinu (pp)

400.0

580.0

595.8

39.2

32.5

6.7

450.0

630.0

676.3

39.8

32.5

7.3

470.1

650.1

708.7

40.0

32.5

7.5

650.0

830.0

998.4

41.1

32.5

8.6

750.0

930.0

1159.4

41.5

32.5

9.0

850.0

1030.0

1320.5

41.7

33.6

8.1

928.6

1108.6

1447.0

41.9

34.2

7.7

1000.0

1180.0

1562.0

42.1

34.8

7.3

1300.0

1480.0

2045.1

42.5

36.3

6.2

1500.0

1680.0

2367.2

42.7

37.0

5.7

1700.0

1880.0

2689.2

42.8

37.5

5.3

2000.0

2180.0

3172.3

42.9

38.1

4.8

2500.0

2680.0

3977.5

43.1

38.7

4.4

3000.0

3180.0

4782.6

43.2

39.2

4.0

4000.0

4180.0

6392.92

43.4

39.7

3.7

 

U nastavku teksta razmatramo tri hipotetička scenarija adaptacije plata u skladu sa novim zakonskim rješenjima. Bitno je naglasiti da svaki od ovih scenarija može imati svoju primjenu parcijalno, među određenim poslodavcima, ali da je nemoguće očekivati za bilo koji od scenarija da bude konzistentno korišten među svim subjektima na tržištu. Niz faktora, počevši od sektora pa do pregovaračke moći radnika, odnosno poslodavaca, u pojedinim sektorima će značajno utjecati na to kojim od ovih scenarija će rješenja biti bliža. Prvi prezentirani scenarij ima najmanje izgleda da se u većoj mjeri realizira u praksi, obzirom da se bazira na pukom poštivanju minimuma zakonske obaveze te donekle artificijelnoj pretpostavci da bi poslodavci u novu bruto platu uključili iznos koji su ranije isplaćivali u vidu toplog obroka. Ipak, prezentiramo i ovaj scenarij indikativno, kako bismo se ukratko osvrnuli na njegove efekte.

 

Prvi scenarij: poslodavci adaptiraju bruto plate (minimum zakonske obaveze) te uključuju u osnovicu i ranije neoporezovani topli obrok

Prijedlog Zakona o doprinosima, sa amandmanima Vlade, članom 56 predviđa obavezu izvršenja preračuna plate – tj. njenog bruto iznosa – na način da se ranije definisana bruto plata množi sa koeficijentom 1.0222. U tom smislu, poštivanje ove zakonske odredbe podrazumijeva da poslodavci, u najmanju ruku, povećaju bruto plate za 2.22%. Osim toga, ovim hipotetičkim scenarijem predviđamo i volju poslodavaca da zadrže isplaćivani iznos toplog obroka (180 KM), kojeg uključuju u osnovicu, tj. koji novim zakonskim rješenjem biva oporezovan po utvrđenim stopama doprinosa, odnosno kumulativnom stopom od 32.5%.

Prema ovom scenariju, svi radnici su negativno afektirani, u smislu smanjenja iznosa koji dobijaju „na ruke“; najmanje su afektirani radnici koji, isključivši topli obrok, na ruke primaju platu u iznosu od 650 KM (bruto plata u iznosu od 998.4 KM). Plate više ili niže od ove, shodno njihovom iznosu, su više afektirane, kao što je prikazano u Tabeli 2.

Sa druge strane, za poslodavce je na svim platama smanjen ukupni trošak rada: što je trenutna plata veća, veća bi bila i „ušteda“ u slučaju ovog scenarija.

 

Tabela 2. Efekti novih zakonskih rješenja prema prvom scenariju

Trenutni zakoni

Nova zakonska rješenja

Trenutna bruto plata

Porezni razred

Isplata na ruke (sa maksimalnim neoporezivim toplim obrokom)

Ukupni trošak rada

Nova bruto plata / ukupni trošak rada

Isplata na ruke

Efekat na primanja "na ruke" (u KM)

Efekat na ukupni trošak rada (u KM)

595.8

400.0

580.0

838.4

789.0

540.5

-39.5

-49.3

676.3

450.0

630.0

927.3

871.3

596.9

-33.1

-56.0

708.7

470.1

650.1

963.1

913.4

625.7

-24.4

-49.7

998.4

650.0

830.0

1283.2

1200.6

819.47

-10.5

-82.7

1159.4

750.0

930.0

1461.2

1365.2

917.6

-12.4

-96.0

1320.5

850.0

1030.0

1639.1

1529.8

1015.7

-14.3

-109.3

1447.0

928.6

1108.6

1778.9

1659.1

1092.8

-15.8

-119.8

1562.0

1000.0

1180.0

1906.0

1776.7

1162.8

-17.2

-129.3

2045.1

1300.0

1480.0

2439.8

2270.5

1457.1

-22.9

-169.3

2367.2

1500.0

1680.0

2795.7

2599.7

1653.3

-26.7

-196.0

2689.2

1700.0

1880.0

3151.6

2928.9

1849.5

-30.5

-222.7

3172.3

2000.0

2180.0

3685.4

3422.7

2143.8

-36.2

-262.7

3977.5

2500.0

2680.0

4575.1

4245.7

2634.3

-45.7

-329.3

4782.6

3000.0

3180.0

5464.8

5068.8

3124.7

-55.3

-396.0

6392.9

4000.0

4180.0

7244.2

6714.8

4105.7

-74.3

-529.3

 

Ipak, kako je spomenuto ranije, ovaj scenarij, kao i scenarij u kome poslodavci samo prilagođavaju bruto platu i isključuju sve, trenutno neoporezive, naknade koje nemaju karakter plate, nije realistično očekivati. Ipak, tamo gdje je pregovaračka moć radnika manja, moguće je pretpostaviti iskorištavanje tranzicije na nove zakone na način da se plata adaptira tek u mjeri u kojoj zakon nalaže, a što bi, u konačnici, negativno afektiralo primanja radnika.

 

Drugi scenarij: zadržavaju se iznosi koje radnici primaju „na ruke“ te se, shodno tome, adaptiraju bruto plate / ukupni troškovi rada

Imajući u vidu kulturu pregovaranja plata u BiH, gdje se, u biti, u većini slučajeva pregovara ne bruto iznos plate, pa čak ni neto plata, nego prosto iznos koji će radnik/radnica imati na raspolaganju po isplati plate, ovaj je scenarij izvjestan. Naime, kako poslodavci i radnici uglavnom dogovaraju visinu iznosa primanja „na ruke“, onda je moguće pretpostaviti da će radnici očekivati barem zadržavanje visine ovih primanja nakon što novi zakoni budu u primjeni.

Da bi se radniku, nakon usvajanja novih zakona, zadržala ista plata koju prima na ruke, poslodavac potencijalno mora prilagoditi bruto platu, odnosno ukupne troškove rada. Prema okvirnim proračunima koje smo napravili, poslodavac bi, u ovom scenariju, iskusio povećanje troškova rada ukoliko bi htio zadržati jednaku isplatu za radnike koji trenutno „na ruke“ primaju plate manje od 650 KM. Neutralan efekat se postiže na ovoj plati (650 KM, uključujući topli obrok od 180 KM) – što znači da radnik ima ista primanja bez povećanja troškova za poslodavca – a u slučaju svih plata viših od ove, poslodavac bi bio u mogućnosti napraviti uštede, odnosno smanjiti troškove, ukoliko bi odlučio da ne povećava primanja radnika. Što je iznos koji radnik prima na ruke viši od 650 KM, to je veća i ušteda koju je poslodavac, zadržavajući status quo, u mogućnosti napraviti (vidjeti Tabelu 3). Drugim riječima, uposlenici koji primaju manje od 650 KM „na ruke“ postaju skuplji za poslodavca, želi li održati ovaj prihod za radnika, dok uposlenici koji primaju više od 650 KM postaju „isplativiji“ promjenama zakona.

 

Tabela 3. Efekti novih zakonskih rješenja prema drugom scenariju

Trenutni zakoni

Nova zakonska rješenja

Trenutna bruto plata

Isplata na ruke bez toplog obroka

Isplata na ruke sa toplim obrokom od 180 KM

Ukupni trošak rada

Nova bruto plata / ukupni trošak rada

Isplata na ruke

Razlika u trošku rada

595.8

400.0

580.0

838.4

859.3

580.0

20.9

676.3

450.0

630.0

927.3

933.3

630.0

6.0

708.7

470.1

650.1

963.1

963.1

650.1

0.0

998.4

650.0

830.0

1283.2

1236.3

830.0

-46.9

1159.4

750.0

930.0

1461.2

1406.6

930.0

-54.6

1320.5

850.0

1030.0

1639.1

1576.8

1030.0

-62.3

1447.0

928.6

1108.6

1778.9

1710.7

1108.6

-68.3

1562.0

1000.0

1180.0

1906.0

1832.3

1180.0

-73.7

2045.1

1300.0

1480.0

2439.8

2343.1

1480.0

-96.7

2367.2

1500.0

1680.0

2795.7

2683.7

1680.0

-112.0

2689.2

1700.0

1880.0

3151.6

3024.3

1880.0

-127.3

3172.3

2000.0

2180.0

3685.4

3535.1

2180.0

-150.3

3977.5

2500.0

2680.0

4575.1

4386.5

2680.0

-188.5

4782.6

3000.0

3180.0

5464.8

5238.0

3180.0

-226.8

6392.9

4000.0

4180.0

7244.2

6940.8

4180.0

-303.3

 

Ipak, ukoliko radnici znaju da poslodavci sada imaju uštede po osnovu smanjenja ukupnih troškova rada, to im otvara mogućnost da pregovaraju za povećanje plata (odnosno jača njihovu pregovaračku poziciju).

 

Treći scenarij: poslodavci ne povećavaju utrošak za rad (ukupni troškovi rada), što teret izmjena zakona prebacuje na primanja radnika

Prema ovom scenariju, poslodavac odlučuje da ne pravi nikakve izmjene vezane za ukupne troškove rada, nego odlučuje da primanja radnika budu umanjena ili uvećana shodno poreskim izmjenama. Drugim riječima, ukupna suma koju poslodavac alocira na plate je, u slučaju ovog scenarija, konstantna.

Kao što je vidljivo iz Tabele 4, radnici koji trenutno primaju manje od 650 KM na ruke (uključujući 180 KM toplog obroka u ovaj iznos), dobijali bi manje „na ruke“ nakon izmjena zakona, dok bi oni koji trenutno zarađuju više od ovog iznosa imali nešto veća primanja od trenutnih po primjeni novih zakona. Ipak, ovo sugerira i da bi poslodavci mogli, znajući da radnici, na koncu, primaju više, težiti ka smanjenju bruto plata za one radnike koji trenutno imaju 709 KM ili više bruto.

 

Tabela 4. Efekti novih zakonskih rješenja prema trećem scenariju
 

Trenutni zakoni

Nova zakonska rješenja

Trenutna bruto plata

Isplata na ruke bez toplog obroka

Isplata na ruke sa toplim obrokom od 180 KM

Ukupni trošak rada

Nova bruto plata / ukupni trošak rada

Isplata na ruke

Razlika u isplati "na ruke"

595.8

400.0

580.0

838.4

838.4

565.9

-14.1

676.3

450.0

630.0

927.3

927.3

626.0

-4.0

708.7

470.1

650.1

963.1

963.1

650.1

0.0

998.4

650.0

830.0

1283.2

1283.2

857.57

27.6

1159.4

750.0

930.0

1461.2

1461.2

962.1

32.1

1320.5

850.0

1030.0

1639.1

1639.1

1066.6

36.6

1447.0

928.6

1108.6

1778.9

1778.9

1148.7

40.1

1562.0

1000.0

1180.0

1906.0

1906.0

1223.3

43.3

2045.1

1300.0

1480.0

2439.8

2439.8

1536.8

56.8

2367.2

1500.0

1680.0

2795.7

2795.7

1745.8

65.8

2689.2

1700.0

1880.0

3151.6

3151.6

1954.8

74.8

3172.3

2000.0

2180.0

3685.4

3685.4

2268.2

88.2

3977.5

2500.0

2680.0

4575.1

4575.1

2790.7

110.7

4782.6

3000.0

3180.0

5464.8

5464.8

3313.2

133.2

6392.9

4000.0

4180.0

7244.2

7244.2

4358.1

178.1

 

Zaključak

Novi zakoni predstavljaju dobar korak u nastojanju da se smanji poresko opterećenje na rad, odnosno smanji poreski klin. Predložena rješenja umanjuju poreski klin za 7.7 procentnih poena za radnika koji je sam i prima prosječnu bruto platu.

Predloženi zakoni poreski rasterećuju prosječnu i više plate, odnosno sve one bruto plate koje su trenutno više od 709 KM. Imajući u vidu „uštede“ koje poslodavac, novim zakonskim rješenjima, pravi na višim platama, kao što je prikazano u drugom scenariju, otvara se prostor za radnike da pregovaraju za povećanja plata. Sa druge strane, negativno su afektirane najniže plate, gdje rad postaje skuplji za poslodavca ukoliko se želi održati nivo primanja za radnike. To je naročito relevantno u onim slučajevima kada je veći dio trenutnih primanja „na ruke“ sačinjen od neoporezivih naknada (topli obrok, naknada za prevoz). Ipak, ne radi se o značajnijem povećanju troškova rada, dok bi sa druge strane potencijalno smanjenje primanja koje bi radnici osjetili ukoliko poslodavci ne bi bili spremni da povećaju bruto plate bilo donekle osjetno obzirom na mali iznos dohotka.

Ipak, efekti na ekonomiju, u smislu agregatnog efekta na biznise te agregatnog efekta na strani dohotka ostaju nepoznati. Ove efekte nismo mogli adekvatno procijeniti obzirom na nedostatak iscrpnih i pouzdanih disagregiranih podataka o plata u FBIH. Neki raniji podaci sugerišu da platu do 450 KM prima oko 23% radnika u FBiH, dok platu veću od 1500 KM prima tek 12% radnika. Ipak, nedovoljan nivo disagregirianosti ovih podataka ne omogućava pouzdaniju analizu efekata promjena oporezivanja plata na nivou agregata.

Rizik koji ova promjena nosi sa sobom jeste da bi poslodavci, u nekim slučajevima, mogli platu adaptirati minimalno, odnosno tek onoliko koliko je zakonska obaveza, što bi dovelo do drastičnijeg pada primanja za radnike a, istovremeno, napravilo uštede za poslodavca. Ovaj problem se mogao amortizirati nešto većim koeficijentom za obavezno uvećanje bruto plate.

Autor: Amar Numanović

Preuzimanje ovog teksta dozvoljeno je samo uz navođenje imena autora i izvora www.reforma.ba i www.cpu.org.ba

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Centra za politike i upravljanje. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. CPU zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.

Reformske teme

Blog