ReHub

Bosanci i Hercegovci glasaju nogama[i] i odlaze u zemlje u kojima mogu uživati u plodovima svoga rada. Svjetski trendovi migracija pokazuju da stanovnici zemalja sa jakom državnom kontrolom ekonomije migriraju u zemlje u kojima je uspostavljena funkcionalna tržišna ekonomija, a što je evidentno i na primjeru bh. stanovništva koje sve intenzivnije emigrira prema zemljama Zapadne Evrope i Sjeverne Amerike.

Zato je posebno važna naša tranzicija na tržišnu ekonomiju, a za nju je potrebno da reforma državnih preduzeća bude prioritet u ovom mandatnom periodu.

Reforma javne uprave u Bosni i Hercegovini traje već petnaest godina, obzirom da je odlukom Vijeća ministara u oktobru 2004. godine osnovan Ured koordinatora za reformu javne uprave. Rezultati koji su postignuti su u najmanju ruku upitni, a Bosni i Hercegovini je potreban drastičan skok u provođenju ovih reformi.

Zbog velike količine novca koji se na godišnjem nivou potroši za javne nabavke, ova oblast je naročito podložna korupciji. Samo prošle godine izdvojeno je 3,08 milijardi KM  na ugovore o javnim nabavkama, što čini 9,39% udjela u ukupnоm nominalnom BDP-u zа 2018. gоdinu

Rad je u Federaciji Bosne i Hercegovine (FBiH), zahvaljujući poreznoj politici, izuzetno skupa stavka proizvodnje. Na neto platu, poslodavac je u svoje i ime radnika dužan uplatiti oko 72% te plate na ime poreza i doprinosa. FBiH ima najvišu zbirnu stopu doprinosa u regionu, iznoseći čak 41,5% bruto plate, dok je u Republici Srpskoj (RS) zbirna stopa doprinosa tek 33%. U Crnoj Gori je ta stopa 32,5%, u Srbiji 37,8% a u Hrvatskoj 37,2%.

Živimo u periodu velikih i svakodnevnih promjena, koje, pored ostalog, obilježava reforma obrazovanja ali i nove poslovne okolnosti kao što su ubrzan razvoj tehnologije, industrija 4.0., digitalizacija i, nažalost, ogroman odliv radne snage. Promjene poslovnih okolnosti uzrokovane su i drugim promjenama – sistem vrijednosti se mijenja konstantno, a samim tim i životna okruženja. Ukratko, svijet se ubrzano mijenja i od obrazovanja iziskuje da ga prati.

Rješavanje privrednih sporova u Bosni i Hercegovini (BiH) traje jako dugo, sudovi se često ne pridržavaju optimalnih rokova i upitno je da li firme i nakon pravosnažnih presuda mogu naplatiti svoja potraživanja što predstavlja jednu od najvećih prepreka u kreiranju povoljnog poslovnog ambijenta za mnoge privredne subjekte u BiH. Način na koji su sudovi u BiH organizovani, veliki broj starih neriješenih predmeta, konstantan priliv novih predmeta, te nepostojanje  adekvatne specijalizacije i edukacije sudija da rade na predmetima privrednih sporova predstavljaju neke od prepreka za efikasniji rad sudova u BiH.

Na današnoj sjednici Predstavničkog doma Parlamenta FBiH, zastupnici će se izjasniti o prijedlozima novog Zakona o doprinosima i novog Zakona o porezu na dohodak. Nominalni cilj promjene ovih zakona jeste rasterećenje privrede kroz smanjenje poreskog klina. Njihovo usvajanje bilo je planirano još za 2017. godinu, kao što je bilo definisano Programom ekonomskih reformi za period 2017-2019. Prijedlozi zakona, još od njihovog ranog nacrta u 2016. godini, nosili su sa sobom brojne polemike i neslaganja između vlade i socijalnih partnera, kao i u široj javnosti.

Pronalaženje posla je sve samo ne lako za ljude u Bosni i Hercegovini (BiH). Spor ekonomski rast rezultira u slabijoj dinamici otvaranja radnih mjesta što, opet, posljeduje veoma ograničenim prilikama za tražioce posla. Sa druge strane, tektonske promjene u ekonomskom okruženju i politikama koje su se odigrale tokom 1990-ih i 2000-ih godina – među kojima je deindustrijalizacija i kolaps preduzeća i privrednih giganata u vlasništvu države, koji su zapošljavali veliki broj nisko i srednje kvalifikovanih radnika u bivšoj Jugoslaviji – završile su ogromnim viškom teško zapošljive radne snage. Stvoren je izrazit strukturalni disbalans na tržištu rada, imajući u vidu činjenicu da većina ovih radnika nije mogla da pronađe posao koji bi odgovarao njihovim vještinama i sposobnostima, a zbog čega su, u konačnici, postajali dugoročno nezaposleni.

Izbori su završili i vrijeme je pregovora oko koalicionih vlasti, te je izgledno da će se one prvo formirati na kantonalnom nivou, na kom je obrazovanje jedna od najvažnijih nadležnosti. Odmah nakon formiranja vlasti, dvanaest obrazovnih sistema u BiH mora pripremiti konkretne reformske zahvate. Stoga je Centar za politike i upravljanje kreirao set od 10+ mjera – koraka koji do naredne godine obrazovanje u BiH mogu učiniti boljim.

Prema makroekonomskom scenariju Međunarodnog monetarnog fonda objavljenom u februaru 2018. godine, za ostvarenje projekcija ekonomskog rasta u naredne tri godine nužno je da BiH postigne nivo javnih investicija od oko 6,9 milijardi KM, odnosno 1,8 milijardi u 2018., 2,3 milijarde u 2019., te 2,8 milijardi u 2020. godini.

Povećanje transparentnosti i odgovornosti u postupcima javnih nabavki je izuzetno važno za BiH, imajući u vidu činjenicu da je u 2016. godini ukupna vrijednost dodijeljenih ugovora bila skoro 2 i po milijarde KM, ili 7,84% BDP u istoj godini. Ovim novcem poreskih obveznika se sklapaju ugovori koji treba da unaprijede javnu infrastrukturu i javne usluge, ali se zbog netransparentnosti procedura i blagih kazni za prekršioce često dešavaju nepravilnosti koje za posljedicu imaju kašnjenje sa početkom ili završetkom ugovornih poslova, te manjim kvalitetom javnih radova i pruženih usluga. Na koncu, sporo provođenje javnih investicija utiče negativno na rast BDP-a.

Znaš li koliko tvog novca je uplaćeno za tvoje socijalno osiguranje prošlog mjeseca? Ako je odgovor „Ne znam!“, onda je vrlo važno da pročitaš ovaj tekst.

Od komunalne privrede, preko transporta, sve do građevinarstva, trgovine i industrijske proizvodnje, godinama su pred našim očima, jedna po jedna, u finansijske probleme i beskonačne stečajne postupke ulazile javne kompanije. Istovremeno, dok su nesposobna i nerijetko maliciozna upravljačka tijela  javne kompanije uništavala iznutra, vlasti su ih zbog kupovine socijalnog mira tretirale potpuno drugačije od privatnih, pa su one kroz godine nataložile značajan poreski dug, dok su mnogi njihovi radnici i danas u problemu sa uvezivanjem radnog staža i ostvarivanjem prava na penziju.

Ja se ne plašim kodiranja.
Thomas Hendrik Ilves, bivši predsjednik Estonije

Dva su ključna faktora Estoniju, nekadašnju zemlju „zatočenicu” iza željezne zavjese, danas učinile rajskim vrtom za pokretanje biznisa. Prvi je činjenica da je 1994. godine Estonija među prvim zemljama Evrope uvela flattax, jedinstvenu stopu oporezivanja i tako odriješila ruke onima koji dobro rade svoj posao. Drugi faktor koju Estoniju danas čini zemljom budućnosti jeste njeno jedinstveno e-upravljanje zbog čega slovi za  najatraktivniju zemlju za investiranje u Evropi – 2009. godine u ovoj zemlji je oboren Guinnesov rekord kada je riječ o vremenu potrebnom za registraciju firme – 18 minuta i 3 sekunde.

Članica Nadzornog odbora BH Telecoma Svetlana Cenić govorila je u intervjuu za Reforma.ba o trenutnom stanju BH Telecoma te perspektivama njegovog razvoja.

KADA BI BIH POKUŠALA PRAVITI CESTE PUTEM PARTICIPACIJE PRIVATNOG SEKTORA (KONCESIJA I SL.), RAZVIDNO JE DA SE NIKO NE BI JAVIO.

Centar za politike i upravljanje aktivno prati provođenje reformskih mjera na koje su se institucije vlasti obavezale u okviru aranžmana Bosne i Hercegovine sa Međunarodnim monetarnim fondom. Cilj nam je da na jednostavan i razumljiv način upoznamo građane BiH sa provođenjem mjera koje su ključne za ekonomski razvoj društva, smanjenje nezaposlenosti, te koje direktno utiču na kvalitet života građana.

Novo poskupljenje duhana i duhanskih prerađevina se bliži. Stoga je izuzetno važno podsjetiti se zašto je trenutna politika uvedena, te kakve je rezultate polučila. Pročitajte kako je uticala na javno zdravlje, a kako na ekonomiju u zemlji i da li su ciljevi porezne politike ispunjeni.

Insistirajući na tzv. „dekomodifikacionom rezultatu“ ili, kako se on uvriježeno prevodi, derobizaciji koja stoji za stepen zavisnosti  društvenog statusa pojedinca spram datog tržišnog stanja, Gøsta Esping-Andersen, autor Tri svijeta welfare kapitalizma (1990.), napravit će tipologiju svjetskih socijalnih politika. Kada je riječ o visokom stepenu dekomodifikacije, pri takvom su socijalne usluge neovisne od tržišta, pružaju se svima podjednako i potpuno su neovisne o individualnim dohocima i resursima. Pojednostavljeno, Esping-Andersen insistira na tome da se socijalne politike misle kao robne usluge – one se na tržištu prodaju i cirkuliraju kao i bilo koji drugi komoditet.

Kako do ekonomskog i društvenog razvoja

Tajkun, pljačka, otimačina, nezaposlenost, nepravda, to su asocijacije s kojim stanovnici BiH povezuju tržišnu ekonomiju. To je i razlog zbog kojeg Bosanci i Hercegovci preziru slobodno tržište i reforme. Ipak, san svakog stanovnika BiH je da živi u u slobodnoj zemlji i radi u nekom od slobodnih tržišta poput Austrije, Njemačke, Švedske ili Holandije. Te zemlje su asocijacija za poštenog privatnika, blagostanje, vrednovanje rada i socijalnu sigurnost i pravdu! Kako onda da je asocijacija na iste termine toliko različita kod kuće i tamo negdje daleko od doma?

Reformske teme

Blog