ReHub

KADA BI BIH POKUŠALA PRAVITI CESTE PUTEM PARTICIPACIJE PRIVATNOG SEKTORA (KONCESIJA I SL.), RAZVIDNO JE DA SE NIKO NE BI JAVIO.

Centar za politike i upravljanje aktivno prati provođenje reformskih mjera na koje su se institucije vlasti obavezale u okviru aranžmana Bosne i Hercegovine sa Međunarodnim monetarnim fondom. Cilj nam je da na jednostavan i razumljiv način upoznamo građane BiH sa provođenjem mjera koje su ključne za ekonomski razvoj društva, smanjenje nezaposlenosti, te koje direktno utiču na kvalitet života građana.

Novo poskupljenje duhana i duhanskih prerađevina se bliži. Stoga je izuzetno važno podsjetiti se zašto je trenutna politika uvedena, te kakve je rezultate polučila. Pročitajte kako je uticala na javno zdravlje, a kako na ekonomiju u zemlji i da li su ciljevi porezne politike ispunjeni.

Insistirajući na tzv. „dekomodifikacionom rezultatu“ ili, kako se on uvriježeno prevodi, derobizaciji koja stoji za stepen zavisnosti  društvenog statusa pojedinca spram datog tržišnog stanja, Gøsta Esping-Andersen, autor Tri svijeta welfare kapitalizma (1990.), napravit će tipologiju svjetskih socijalnih politika. Kada je riječ o visokom stepenu dekomodifikacije, pri takvom su socijalne usluge neovisne od tržišta, pružaju se svima podjednako i potpuno su neovisne o individualnim dohocima i resursima. Pojednostavljeno, Esping-Andersen insistira na tome da se socijalne politike misle kao robne usluge – one se na tržištu prodaju i cirkuliraju kao i bilo koji drugi komoditet.

Kako do ekonomskog i društvenog razvoja

Tajkun, pljačka, otimačina, nezaposlenost, nepravda, to su asocijacije s kojim stanovnici BiH povezuju tržišnu ekonomiju. To je i razlog zbog kojeg Bosanci i Hercegovci preziru slobodno tržište i reforme. Ipak, san svakog stanovnika BiH je da živi u u slobodnoj zemlji i radi u nekom od slobodnih tržišta poput Austrije, Njemačke, Švedske ili Holandije. Te zemlje su asocijacija za poštenog privatnika, blagostanje, vrednovanje rada i socijalnu sigurnost i pravdu! Kako onda da je asocijacija na iste termine toliko različita kod kuće i tamo negdje daleko od doma?

Neke ekonomske lekcije iz prošlosti:

Iako bivše jugoslovenske zemlje nakon Titovog „ne“ Staljinu, nikada sebe nisu gledale kao dio Istočnog bloka, čini se da su, u ekonomskom smislu, najduže od svih bivših socijalističkih republika ostale „iza željezne zavjese“. Usporedba sa nekadašnjim planiranim ekonomijama koje su nakon pada Berlinskog zida poslije mučne tranzicije doživjele snažan razvoj može ponuditi neke važne pouke za Bosnu i Hercegovinu.

 

Jedna od ključnih stavki reformske agende u Bosni i Hercegovini jesu i nužne poreske reforme odnosno izmjene politika u poreskim opterećenjima rada. Preciznije, Sporazum za rast i zapošljavanje sugerira da se troškovi rada u BiH (FBiH) sa postojećih 41,5% moraju smanjiti na prihvatljivih 35%, prihvatljivih za tranzicijske ekonomije u evropskim okvirima.

Sjajno, usvojen je novi Zakon o radu, kao mali, ali prvi i izuzetno značajan korak u otvaranju reformskih paketa koji će navigirati ubrzani put Bosne i Hercegovine ka EU. Iako je donošenjem novog zakona Vlast u FBiH konačno započela reformski proces prijeko potreban posrnuloj bh. ekonomiji i njegovim usvajanjem napravila prekretnicu koju smo dugo čekali, novousvojeni ZoR nije svojom idealnom verzijom i svakako ga je potrebno mjenjati.

Reformske teme

Blog